Intervju: Razvoj medijske pismenosti neophodan alat u borbi protiv dezinformacija

Maja Zarić:

Skoro dve godine živimo u opštoj neizvesnosti i konfuziji, gde se način života i pravila menjaju iz sekunde u sekund, ljudi su izgubili apsolutno poverenje u skoro sve aspekte života. Sve manje se veruje u izvore informisanja, odluke političara, institucije, stručnost i profesionalizam kada je u pitanju svakodnevica. Prepušteni sami sebi, svako od nas je preko noći postao neka vrsta eksperta za sva važna pitanja. Novo vreme od nas traži da budemo i krizni štab, i urednici, i stručnjaci, i doktori, i pedagozi i sve ono što pored svog zanimanja radimo u životu. Serijom intervjua na portalu Blica razgovaraće se sa renomiranim stručnjacima i relevantnim ličnostima iz oblasti obrazovanja, zdravstva, roditeljstva, sporta, kulture, medija i društvenih mreža o stanju u društvu i važnostima medijske i informacione pismenosti.

Koliko država ima udela u razvijanju medijskog i informacionog opismenjavanja građana i koliki se pomak napravio u proteklih godinu i po dana od kada traje pandemija, otkriva Maja Zarić iz Ministarstva kulture i informisanja.

 Kada govorimo o medijskoj pismenosti u svakodnevnom životu, šta to zapravo znači za građane? Gde nam je ona potrebna?

Svima nam je značajno da lako možemo da pristupimo željenim medijskim sadržajima i informacijama. Tehnološka revolucija u poslednjih nekoliko decenija znatno je uticala konvergenciju medija i pojavu “novih medija”. Danas se, što je posebno vidljivo od kako je pandemija počela, i na globalnom nivou, nosimo sa problemom razdvajanja istinitih od obmanjujućih i lažnih informacija. Takođe, postalo je neophodno razumeti i etičke implikacije medija i novih informacionih i komunikacionih tehnologija. Svi bi trebalo da imamo priliku da razvijamo kognitivne, tehničke i društvene veštine i kapacitete kako bismo efikasno pristupali medijskim sadržajima, kritički ih analizirali, razumeli kontekst i ponašali se odgovorno prema sebi i drugima u digitalnom javnom prostoru. To nam je svakodnevno potrebno da bismo se lakše kretali u savremenom informativnom okruženju, donosili dobre odluke, i bili angažovani u društvenom, ekonomskom i političkom životu.

Zašto je pitanje medijske i informacione pismenosti pitanje kojim treba da se bavi država? Zašto vaše ministarstvo, a ne, recimo Ministarstvo prosvete?

Medijska pismenost je visoko istaknuta na agendama svih međunarodnih organizacija, o čemu svedoči i činjenica da su Globalnu nedelju medijske i informacione pismenosti prošle nedelje obeležile Ujedinjene nacije, UNESKO i Evropska unija. Kako je Ministarstvo kulture i informisanja zaduženo za oblast javnog informisanja i medija, na međunarodnom planu predstavnici Ministarstva učestvuju u radu različitih međunarodnih organizacija u domenu kreiranja međunarodnih standarda i audiovizuelnih medijskih politika, te je tako pojam medijske pismenosti harmonizacijom medijskog pravnog okvira uveden u dva medijska zakona još 2014. godine. Nova medijska strategija i prateći Akcioni plan, u skladu sa međunarodnim standardima takođe predviđaju niz mera u cilju sistemskog razvoja ove oblasti za koje je zaduženo Ministarstvo kulture i informisanja. Razvoj oblasti medijske pismenosti ima za cilj osposobljavanje građana Srbije svih uzrasta i starosnog doba da koriste medije i medijske sadržaje na kritički i najcelishodniji način, da razumeju sadržaj medijskih poruka i proces njihovog nastajanja, kao i da u tom procesu i sami aktivno učestvuju. To podrazumeva i obrazovanje, tako da u tom procesu medijskog opismenjavanja sarađujemo sa svim relevantnim istitucijama, a svakako i sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja koje se ovom oblašću bavi sa aspekta svoje nadležnosti.

Kojih pet veština u medijskoj i digitalnoj sferi je potrebno da bi neko bio građanin 21. veka?

Bilo da konzumiramo medijski sadržaj ili da ga kreiramo treba da budemo svesni procesa koji prethodi. Bilo da gledamo vesti, slušamo radio, pretražujemo Internet, prolazimo pored bilborda na ulici ili nam na Vajber stigne obaveštenje, potrebno je da promislimo ko nam šalje poruku, koja kreativna tehnika je korišćena da zadobije našu pažnju, da li će svi shvatiti poruku na isti način, koje vrednosti i gledišta poruka prenosi, koji je njen cilj? Medijsku poruku koja do nas dolazi neko je napisao, slike su pažljivo kreirane i uređivane, a kreativni tim sa mnogo talenata spojio je sve to. Rezultat je da šta god kreira samo nekoliko ljudi postaje „normalno“ za nas ostale. Zato je neophodno medijske sadržaje i informacije promišljati, kritički analizirati, proveravati izvore i činjenice, a u tome nam mogu pomoći osnovni koncepti a to je da su: sve medijske poruke „konstruisane“, da ih odlikuje kreativan jezik i određena pravila, da različiti ljudi doživljavaju istu medijsku poruku na drugačiji način, da mediji imaju ugrađene vrednosti i tačke gledišta i da je većina medijskih poruka kreirana da steknu profit i/ili moć.

Ko je najranjiviji u obilju informacija koje nas zasipaju? Kako da im pomognemo?

Kada su u pitanju međunarodni standardi uvek se posebna pažnja posvećuje zaštiti maloletnika.  Digitalni prostor je prezasićen dezinformacijama i danas lažni onlajn izvori vesti veoma verno podražavaju stvarne vesti, tako da je i nama odraslima teško da razdvojimo šta je istinita vest, a šta lažna. Mladi imaju manje iskustva, a posebno im je teško da razumeju kontekst i procene izvore, tako da određene reči ili slike, koje starije građane mogu odmah navesti da je nešto lažno, nemaju isti uticaj na mlade. Istraživanja pokazuju da oni zato lakše gube poverenje u medije, odnosno sumnjaju u istinost informacija koje vide i čuju, a ujedno postaju bezvoljni da se posvete preispitivanju istinitosti medijskih sadržaja. Takođe mladi provode po nekoliko sati dnevno u digitalnom okruženju u kojem su na dva klika takoreći od za njih neprimerenog ili štetnog medijskog sadržaja i gde se mogu susresti sa govorom mržnje ili nekim oblikom digitalnog nasilja. Stoga je veoma važno medijski ih opismeniti. Sada je, zahvaljujući saradnji Ministarstva kulture i informisanja sa Delegacijom Evropske unije,  svima u preduniverzitetskom obrazovanju dostupan Priručnik za medijsku pismenost. Na taj način, vaspitači, nastavnici i stručni saradnici u odnosu na uzrast mogu da osnažuju decu i mlade koristeći resurse i alate poput radnih listova i video materijala serijala Heroji medijske pismenosti. Sa druge strane neophodno je jačati i kapacitete roditelja koji neretko ako imaju decu ranog uzrasta koriste svoj mobilni telefon kao digitalnu cuclu, kreirajući im na taj način medijske navike. Već na predškolskom uzrastu neka deca imaju svoje profile na društvenim mrežama, a na početku školovanja mnogi kreiraju svoj sadržaj i postavljaju na različite platforme. Budući da smo prepoznali potrebu roditelja, Ministarstvo kulture i informisanja zajedno sa USAID projektom Nova pismenost radi na izradi Priručnika za roditelje za medijsku pismenost, koji će uskoro biti publikovan.

Koje su najštetnije pojave u složenom medijskom i digitalnom prostoru u Srbiji danas, i kako da im se odupremo?

Problem dezinformacija je svakako nešto čemu su u poslednje vreme posvećene sve zemlje i svi značajni akteri bez izuzetka, a razvoj medijske pismenosti jedan je od neophodnih alata u borbi protiv dezinformacija. Zato je važno da smo na ovom polju uspostavili saradnju sa svim relevantnim institucijama, medijskim i novinarskim udruženjima, organizacijama civilnog društva, akademijom, razvojnim partnerima, projektima i ekspertima kako bismo podigli vidljivost ove teme i osnažili kapacitete različitih ciljnih grupa kroz organizaciju konferencija, vebinara, radionica i izradu edukativnih materijala. Smatram da otpornost našeg digitalnog imuniteta jedino možemo jačati znanjem.

Globalna Nedelja medijske i informacione pismenosti obeležava se širom sveta pod pokroviteljstvom UNESCO-a, pod sloganom “Medijska pismenost za sve”. To je još je jedan povod da se svima skrene pažnja kako stvari stoje i da se građani podsete na kojoj adresi mogu da reše nedoumice koje imaju.  

Intervju je realizovan u partnerstvu s programom Nova pismenost (novapismenost.rs) koji radi s građanima, medijima, kompanijama, obrazovnim sistemom, influenserima i državnom upravom kako bi se najbolje prakse medijske, informacione i digitalne pismenosti našle među temeljima savremenog i konkurentnog srpskog društva. Program partnerski sprovode organizacija Propulsion i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Pretraga

You are using an outdated browser which can not show modern web content.

We suggest you download Chrome or Firefox.